Čim padne temperatura, kreće i kondenzacija u stanu: Malo ko zna da krivac može biti roletna, a evo i kada
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Kondenzacija na prozorima nastaje zbog viška vlage i hladnog stakla, a može da dovede do buđi i oštećenja dihtunga i prozorskih dasaka.
- Roletne same ne stvaraju problem, ali ako su preblizu staklu ili blokiraju strujanje toplote, mogu da pogoršaju orošavanje.
Sa dolaskom hladnijeg vremena, zatvaranje prozora i spuštanje roletni prirodan je deo stvaranja tople i prijatne atmosfere u domu. Međutim, u ovom periodu godine na staklima se često javlja kondenzacija. Iako vlažni tragovi i kapljice ujutru deluju bezazleno, njihovo učestalo pojavljivanje može oštetiti dihtunge, natopiti prozorske daske i dovesti do stvaranja buđi.
Iako mnogi krivca traže u roletnama, one same po sebi ne stvaraju ovaj problem, mada ga mogu dodatno pogoršati. Kondenzat nastaje kada se zasićen, topao vazduh iz prostorije susretne sa hladnom površinom stakla. Srećom, zamenom navika ili jednostavnim provetravanjem pre spavanja ova pojava se može drastično smanjiti.
Kako roletne utiču na vlagu
Voda koja se skuplja na prozorima posledica je svakodnevnih životnih aktivnosti. Kuvanje, tuširanje, sušenje veša u sobi, bilje, pa i samo disanje ukućana oslobađaju značajne količine vodene pare. U prostorijama sa dobrom izolacijom i lošijom cirkulacijom vazduha, vlaga traži najhladniju tačku u prostoriji - što je po pravilu staklo na prozoru.
S druge strane, način na koji je roletna montirana igra važnu ulogu u protoku vazduha. Što je roletna bliža staklu (poput modela sa kasetom i vođicama montiranim direktno na prozorsko krilo), to je prostor između njih izolovaniji od toplog vazduha iz sobe, pa se staklo brže hladi. Slobodno viseće ili aluminijumske roletne ostavljaju više prostora za cirkulaciju, pa samim tim ređe dovode do nakupljanja vlage.
Kako pravilno montirati i koristiti roletne?
Da bi se smanjio rizik od orošavanja stakla, korisno je primeniti nekoliko jednostavnih pravila pri izboru i postavljanju zaštite za prozore:
- Ostavljanje razmaka: Prilikom ugradnje roletni na zid ili plafon, preporučuje se razmak od nekoliko centimetara u odnosu na staklo, kao i ostavljanje slobodnog prostora od 20 do 30 milimetara pri dnu kako bi topao vazduh iz radijatora mogao neometano da struji.
- Izbor materijala: U vlažnim prostorijama i spavaćim sobama bolji izbor predstavljaju aluminijumske roletne ili premazane poliesterske tkanine, jer prirodni materijali poput lana lakše upijaju vlagu i podležu buđanju.
- Slobodan protok toplote: Duboke prozorske daske, prebačene teške zavese ili roletne spuštene tik iznad radijatora blokiraju strujanje toplote i podstiču stvaranje kondenzacije na staklu.
Razlikovanje bezopasne pojave od ozbiljnog kvara
Nije svaka pojava vlage znak kvara. Ukoliko se rosa pojavi sa spoljašnje strane prozora tokom ranih jutarnjih časova, to je dokaz visoke toplotne izolacije stakla. Međutim, ukoliko se zamagljenje javlja unutar staklene jedinice (između dva stakla), reč je o oštećenju izolacije i ulasku vlage u sam međuprostor. U tom slučaju čišćenje niti zamena roletni ne pomažu, već je neophodno zameniti stakleni paket.
Jednostavan trodnevni test može otkriti šta je stvarni uzrok problema:
- Prva noć: Ostavite roletne spuštene i prebrojte kapljice ujutru.
- Druga noć: Ostavite roletne podignute. Ako je vlaga znatno manja, roletne blokiraju cirkulaciju.
- Treća noć: Provetrite sobu intenzivno 10 minuta pre spavanja, pa potom spustite roletnu. Ako je ujutru staklo suvo, glavni problem je visok nivo vlage u vazduhu, koji se lako rešava boljom ventilacijom.
Pogledajte video: Doktor o uticaju vlage na zdravlje